Istra je od davnina protkana vinskom pričom. Još su stari Grci i Feničani u svojim posjetima Istri donijeli nešto što će je zauvijek obilježiti - vinovu lozu. Ondašnji starosjedioci, Histri, uspješno su svladali vještinu uzgoja te plemenite biljke kao i proizvodnju vina. U prilog tome govori i legenda, prema kojoj su Agronauti, slavni grčki moreplovci u potrazi za zlatnim runom uskliknuli kalavojna, što u slobodnom grčkom prijevodu znači dobro vino. Gdje? Uz istočnu obalu Istre, na mjestu uz Raški zaljev koje i danas nosi taj naziv.
Čemu Istra može zahvaliti na činjenici da je postala sinonim za dobro vino? Ljudskom trudu, naravno, no ponajprije prirodnim osobitostima što jamče visoku kvalitetu uzgojenog grožđa. To su položaj, tlo, klima i reljef, gdje svaki u određenoj mjeri doprinosi čarima dobre kapljice.

Dva su dominantna tipa tla pogodnog za uzgoj vinove loze na istarskom poluotoku: crvenica (terra rossa) i lapor ili fliš, poznatiji kao bijela zemlja. Kažu znalci da je crvenica kao stvorena za nasade visokokvalitetnih crnih sorta (koje daju jače strukturirana, teža vina, dok su flišna tla pogodna za bijele sorte, gdje vina zadržavaju svoju svježinu uz fine mirise i arome te mekoću. Brežuljkasti tereni s blagim padinama, kojima Istra obiluje, pogoduju uzgoju vinove loze, posebice jače osunčane ekspozicije, dok veće oscilacije između dnevnih i noćnih temperatura dodatno naglašavaju intenzitet mirisa budućeg vina.

Ovdje uspijevaju i brojne visokokvalitetne sorte poznate u svijetu, poput bijelih pinota, chardonnaya, sivog pinota te crnih merlota, refoška i cabernet sauvignona. Posebnu pažnju ljubitelja dobre kapljice plijene i dvije muškatne sorte osebujne arome: muškat momjanski te muškat ruža porečki.
Istarska malvazija je već duže od sto godina najčuvenije i najprisutnije vino našeg poluotoka. Ovisno o tehnološkom postupku prerade, njege i starosti, varira od slamnatožute do zlatnožute boje. Miris malvazije ponajprije asocira na bagremov cvijet. Sadržaj osnovnih sastojaka čini je srednje do jako alkoholnom (od 11,5 do 13,5 vol%), profinjene aromatičnosti i svježeg okusa. Sjajno se sljubljuje s cijelom lepezom morske kuhinje. Istarska protuteža malvazije je - teran. Teran i njegova podvrsta refošk drže se starim i autohtonim vinima Istre. Mi crvena vina nazivamo - crnim, prije svega radi teranove intenzivnotamne rubinove boje. Domaći seljak mu tepa: kolora je kako zečja krv, a pije se kako mliko. živih je voćnih mirisa i vrlo prepoznatljivog okusa. Odlično nadopunjuje nešto kaloričnija jela, domaće gulaše i šuga te divljač. Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti istarski muškat, ili pravilnije, Momjanski muškat, poradi njegove zlaćane boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva.

Danas je vino neodvojivi dio identiteta Istre. Autohtona su istarska vina teran i malvazija, ali jednako će vas oduševiti i muškat, pinot, refošk, Cabernet sauvignon, merlot i mnoga druga vina. Kvaliteta ovih vina je sve veća, o čemu svjedoče i brojna priznanja s regionalnih i međunarodnih izložbi.
Krenete li putevima vinskih cesta i puteljaka, upoznati ćemo vas sa Istrom na jedan sasvim novi način. Degustacija vina u jednom od 70-ak vinskih podruma duž vinskih cesta Istre, omogućiti će vam da osjetite jedan poseban okus vina, kakav ono ima kada se pije u autentičnom istarskom ambijentu, starim konobama od kamena, okruženim vinogradima, uz vodstvo samog domaćina, te njegove priče o vinu.