Prvi tragovi povijesti u Istri

rema arheloškim nalazima prvi tragovi ljudskog ?ivota na istarskom poluotoku potje?u još iz pretpovjesnog mla?eg kamenog doba. Oko tisu?u godina prije Krista Istru su naselila Ilirska plemena – HISTRI, po kojima je poluotok i dobio ime. Prvi ratni sukobi ilirskih plemena s Rimljanima po?inju sredinom III.stolje?a prije Krista i uz manje prekide trajali su gotovo dva stolje?a. Rimljani su pobjedili, a Histri su postali robovi. Slijedi stvaranje rimskih naseobina, uvo?enje rimskog prava i latinskog kao slu?benog jezika. U tome razdoblju nastaju gradovi: Buzet, Labin, Pore?, Pula, Rovinj i drugi. Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva u V.stolje?u Istrom vladaju GOTI, a od sredina VI.stolje?a kada su ovo podru?je zaposjeli Franci.  

Mnogi istarski "gospodari"

VII.stolje?u po?inju prodirati Slaveni, ?ija je kolonizacija osobito bila sna?na u IX. stolje?u. Slabljenjem Hrvatske dr?ave koja je u to doba sezala do rijeke Raše, Istrom u XI. stolje?u ponovno vladaju Franci. Me?utim kao sna?an suparnik javljaja se Venecija koja se u X.stolje?u po?inje uplitati u  istarske prilike, da bi u XII. stolje?u podvrgnula Istru svojoj vlasti. Kada je istra podjeljena na mleta?ki i austrijski dio (XV.stolje?e), a ta podjeljenost trajala sve do 1797. godine nije pozitivno utjecalo na razvoj Istre. ?esti sukobi, upadi Turaka i uskoka, epidemije kuge, siromaštvo, nerodne godine uništavale su i pustošili Istru. Osvajaju?i Europu Napoleon je 1797.godine zauzeo Veneciju i time u?inio kraj nekada najmo?nijoj dr?avi na Jadranu. Sporazumom izme?u Francuske i Austrije mleta?ka istra priklju?uje se Austriji. U ratu vo?enom 1805. godine izme?u Francukse sa jedne strane te Austrije i Rusije sa druge, Napoleon pobje?uje pa je Istra pod okupacijom Francuke. Nako poraza Napoleona u Rusiji i mira sklopljnog u Be?u 1815. godine Istra je u cijelosti pripala Austriji. Istra je pod Austro-Ugarskom vlaš?u. Na osnovi ugovora o primirju zaklju?enog 1918. godine izme?u savezni?kih sila, Italija je zaposjela istarski poluotok i još neke hrvatske krajeve. Masovno sudjelovanje Istrana u antifašisti?koj borbi rezultiralo je pobjedom i oslobo?enjem Istre te stoljetne okupacije. 13. rujna 1943 godine u Pazinu je donešena povjesna odluka o sjedinjenju Istre sa Hrvatskom. 

Turizam

eografski polo?aj Istre u blizini glavnih kopnenih i pomorskih putova središnje Europe te ugodna sredozemna klima, blizina toplog mora i bogatsvo pitomih prirodnih ljepota, definitivno su najve?i razlog kako po?etka, tako i nastavka razvoja turizma na ovim podrucjima. Po?etke suvremenog turizma nalazimo u ranim godinama 19. st. U vremenu Austro-ugarske monarhije sve više bujaju tursti?ki sadr?aji : hoteli, pansioni, ugostiteljski lokali, morska i termalna kupališta, ni?u du? cijele obale. Gradovi Portoro?, Umag, Pore?, Rovinj, Pula s Brijunskim oto?jem na zapadnoj obali pa do Rapca, Lovrana te kraljice ljepotice Opatije na isto?noj obali, razvijaju se u prave turisti?ke gradove. Poduzetnici iz tog vremena sve više ula?u u istarski turizam. Presko?imo li razdoblja I i II svj. rata, te nedavnog Domovinskog rata, koji sre?om Istri nije donio razaranja, ali je svakako donio stagnaciju, trend razvoja i sadr?ajnog oboga?ivanja istarskog turizma se nastavlja. Današnja turisti?ka Istra obiluje mnoštvom najraznovrsnijih turisti?kih kapaciteta i sadr?aja od onih na njenom obalnom, primorskom dijelu, do onih sve aktualnijih i tra?enijih u unutrašnjim ruralnim podru?jima. Osim ve? poznatog stacionarnog turizma u mnogobrojnim hotelima, apartmanskim naseljima, kampovima, privatnom smještaju, danas se u Istri sve više razvija nauti?ki turizam, kongresni, izletni?ki, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, etno-gastronomski, sportsko-rekreacijski, ronila?ki, konji?ki te ekološki turizam.  

ISTRA danas...

anas je Istra jedna od najpropulzivnijh regija u Europi sa brzim gospodarski razvojem, razvojem elitnog turizma kojega si mo?e priuštiti svojom raznovrsnom ponudom od gastronomije, autohtovne kuhinje, smještaja, mora, kulturnih baština, svoje predivne unutrašnjosti u obliku seoskog turizma, vinskih cesta te naravno uvjek ugodne atmosfere.