Prvi tragovi povijesti u Istri

rema arheloškim nalazima prvi tragovi ljudskog života na istarskom poluotoku potječu još iz pretpovjesnog mlađeg kamenog doba. Oko tisuću godina prije Krista Istru su naselila Ilirska plemena – HISTRI, po kojima je poluotok i dobio ime. Prvi ratni sukobi ilirskih plemena s Rimljanima počinju sredinom III.stoljeća prije Krista i uz manje prekide trajali su gotovo dva stoljeća. Rimljani su pobjedili, a Histri su postali robovi. Slijedi stvaranje rimskih naseobina, uvođenje rimskog prava i latinskog kao službenog jezika. U tome razdoblju nastaju gradovi: Buzet, Labin, Poreč, Pula, Rovinj i drugi. Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva u V.stoljeću Istrom vladaju GOTI, a od sredina VI.stoljeća kada su ovo područje zaposjeli Franci.  

Mnogi istarski "gospodari"

VII.stoljeću počinju prodirati Slaveni, čija je kolonizacija osobito bila snažna u IX. stoljeću. Slabljenjem Hrvatske države koja je u to doba sezala do rijeke Raše, Istrom u XI. stoljeću ponovno vladaju Franci. Međutim kao snažan suparnik javljaja se Venecija koja se u X.stoljeću počinje uplitati u  istarske prilike, da bi u XII. stoljeću podvrgnula Istru svojoj vlasti. Kada je istra podjeljena na mletački i austrijski dio (XV.stoljeće), a ta podjeljenost trajala sve do 1797. godine nije pozitivno utjecalo na razvoj Istre. Česti sukobi, upadi Turaka i uskoka, epidemije kuge, siromaštvo, nerodne godine uništavale su i pustošili Istru. Osvajajući Europu Napoleon je 1797.godine zauzeo Veneciju i time učinio kraj nekada najmoćnijoj državi na Jadranu. Sporazumom između Francuske i Austrije mletačka istra priključuje se Austriji. U ratu vođenom 1805. godine između Francukse sa jedne strane te Austrije i Rusije sa druge, Napoleon pobjeđuje pa je Istra pod okupacijom Francuke. Nako poraza Napoleona u Rusiji i mira sklopljnog u Beču 1815. godine Istra je u cijelosti pripala Austriji. Istra je pod Austro-Ugarskom vlašću. Na osnovi ugovora o primirju zaključenog 1918. godine između savezničkih sila, Italija je zaposjela istarski poluotok i još neke hrvatske krajeve. Masovno sudjelovanje Istrana u antifašističkoj borbi rezultiralo je pobjedom i oslobođenjem Istre te stoljetne okupacije. 13. rujna 1943 godine u Pazinu je donešena povjesna odluka o sjedinjenju Istre sa Hrvatskom. 

Turizam

eografski položaj Istre u blizini glavnih kopnenih i pomorskih putova središnje Europe te ugodna sredozemna klima, blizina toplog mora i bogatsvo pitomih prirodnih ljepota, definitivno su najvći razlog kako početka, tako i nastavka razvoja turizma na ovim podrucjima. Početke suvremenog turizma nalazimo u ranim godinama 19. st. U vremenu Austro-ugarske monarhije sve više bujaju turstički sadržaji : hoteli, pansioni, ugostiteljski lokali, morska i termalna kupališta, niču duž cijele obale. Gradovi Portoroč, Umag, Poreč, Rovinj, Pula s Brijunskim otočjem na zapadnoj obali pa do Rapca, Lovrana te kraljice ljepotice Opatije na istočnoj obali, razvijaju se u prave turističke gradove. Poduzetnici iz tog vremena sve više ulažu u istarski turizam. Preskočimo li razdoblja I i II svj. rata, te nedavnog Domovinskog rata, koji srećom Istri nije donio razaranja, ali je svakako donio stagnaciju, trend razvoja i sadržajnog obogaćivanja istarskog turizma se nastavlja. Današnja turistička Istra obiluje mnoštvom najraznovrsnijih turističkih kapaciteta i sadržaja od onih na njenom obalnom, primorskom dijelu, do onih sve aktualnijih i traženijih u unutrašnjim ruralnim područjima. Osim već poznatog stacionarnog turizma u mnogobrojnim hotelima, apartmanskim naseljima, kampovima, privatnom smještaju, danas se u Istri sve više razvija nautički turizam, kongresni, izletniči, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, etno-gastronomski, sportsko-rekreacijski, ronilački, konjički te ekološki turizam.  

ISTRA danas...

anas je Istra jedna od najpropulzivnijh regija u Europi sa brzim gospodarski razvojem, razvojem elitnog turizma kojega si može priuštiti svojom raznovrsnom ponudom od gastronomije, autohtovne kuhinje, smještaja, mora, kulturnih baština, svoje predivne unutrašnjosti u obliku seoskog turizma, vinskih cesta te naravno uvjek ugodne atmosfere.